Dan slovenske pismenosti (2016)

DAN SLOVENSKE PISMENOSTI
SVETI ĆIRILO I METODIJE
24. MAJ

          Sve je počelo 862. godine, na zahtev velikomoravskog kneza Rastislava, koji je od vizantijskog cara Mihaila tražio učitelje koji će da propovedaju na narodnom jeziku. Vizantija donekle udovoljava Rastislavljevoj želji i šalje mu Ćirila i Metodija. Braća su se za ovaj posao ozbiLjno spremila; Ćirilo je sastavio prvo slovensko pismo (glagoljica) i na jezik makedonskih Slovena iz okoline Soluna (koji su od detinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slovenski književni jezik i postavili temelje slovenskoj književnosti. Godine 863. braća kreću na put i stižu 864. knezu Rastislavu koji ih je gostoLjubivo primio. Sa knjigama koje je tamošnji narod razumeo, propoved hrišćanstva išla je mnogo lakše. Prevodili su i druge bogoslužbene knjige, i služili su liturgiju na slovenskom jeziku, takođe su rukopolagali i domaće sveštenike. Tako su mnogi (moravski i panonski) Sloveni primili pravoslavnu veru. Konstantin se zamonašio i dobio ime Ćirilo (Kirilo).

Uspeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju latinskog klera. Solunska braća su imala problema sa nemačkim, latinskim sveštenstvom, i već tu je počela borba za prevlast između rimokatoličanstva i vizantijskog pravoslavlja. Bili su i proganjani, a njihovi učenici su nastavili njihovo delo, ali u zemljama Južnih Slovena – u Bugarskoj i na Ohridu. Najpoznatiji među učenicima su sveti Kliment i Naum. Oni su sastavili drugo, jednostavnije pismo – ćirilicu i nazvali je prema svetom Ćirilu. Tako su slovenska pismenost, a sa njom i hrišćanska vera, delom sa severa, iz Panonije, a delom sa juga, sa Ohrida, stigle i u Srbiju. Mnogi Srbi, a najpre vladari i vlastela,  poverovali su u Hrista i primili hrišćansku veru. Tadašnji događaji se smatraju krštenjem Srbije.

          Pismenost i mogućnost prenosa reči na hartiju bili su osnovni motiv ove izložbe.
Izložba posmatra ovaj Dan kao mogućnost da

putuje kroz vreme, napisana ili izrečena,
stvarajući

kroz prizmu

i

stvara neku novu dimenziju iz perspektive jednog

Ilustrujući životni ciklus – rođenje misli, rast kroz dela naša, razvoj kroz intimni ženski svet u ogledalu, i budućnost kroz dečiji svet na krilima goluba.

Violeta Rakić
autorka

 

 

Vrh strane